Do krova otoka Krka

Osvojite najviši vrh otoka Krka, šesti po visini vrh hrvatskog otočja. Iako je staza teška jer savladava oko 700 m ukupnog uspona, dok gazite kamenitu zaravan, trud će se isplatiti u obliku neprocjenjivog doživljaja. Putem ćete uživati u širokim prostranstvima i dalekim vidicima, gledati Bašku kao na dlanu, obići nekoliko vrhova te proći uz brojne lokve i suhozide dok nebom prelijeću bjeloglavi supovi.

Krenite u ovaj izazov iz Stare Baške, usponom koji vodi kroz Stupnu dragu do prijevoja Vratudih. Kamenitu jugozapadnu visoravan Krka oblikovale su tisućljetna bura i kiša, stvarajući nazubljeni i oštri kamenjar različitih oblika i veličina, prošaran travom i niskim raslinjem. Ovdje se kao zaobljene glavice izdižu vrhovi otoka: Obzova (569 m), Zmina (537 m) te Veli Hlam (482 m). Zastanite na vrhovima koje prolazite, snimite pokoju fotografiju i uživajte u krajoliku. Vidici koji se pružaju s ovih vrhova sežu od Učke, preko Riječkog zaljeva, Gorskog kotara i Velebita do otoka Cresa, Lošinja, Raba i Prvića.

Krševitu zaravan krase jedinstveni oblici suhozidne gradnje. Gromače, mrgari i mošune stoljećima odolijevaju vremenu i dio su duge tradicije bavljenja ovčarstvom koja je utjecala na oblikovanje krajolika. Gradili su ih pastiri koji su njima omeđivali svoje pašnjake i zaklone za ovce. Među gromačama srest ćete ovce koje slobodno lutaju grebenom. Ne bi li ih prebrojali i obilježili, pastiri ih redovito skupljaju u mrgarima. Ove suhozidne ovčare u obliku cvijeta nikad ne uvenu i živi su svjedok pastirskog graditeljstva.

Silazak s vrha tehnički je zahtjevan zbog kamenitog terena i velikog nagiba. Preporučuje se čvrsta planinarska obuća. Imajte na umu da na stazi nema izvora, stoga je važno ponijeti dovoljno vode.